PREDAVANJA ODRŽANA U ORGANIZACIJI HRVATSKOG BIOFIZIČKOG DRUŠTVA U 2006.

PREDAVAČ NASLOV/SAŽETAK DATUM, VRIJEME I MJESTO
dr. sc. PAVEL STROPStanford University, Stanford, SADKolokvij Hrvatskog biofizičkog društva APPLICATION OF AB INITIO PHASING TO MECHANOSENSITIVE CHANNEL OF LARGE CONDUCTANCE (MSCL) petak, 22. prosinca 2006. u 12 sati u predavaonici III krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb
dr. sc. MARIJA VRLJIĆStanford University, Stanford, SADKolokvij Hrvatskog biofizičkog društva IN VITRO REKONSTITUCIJA FUZIJE SINAPTIČKIH MJEHURIĆA I STANIČNE MEMBRANE NEURONA – JESU LI SNARE PROTEINI UISTINU DOVOLJNI? petak, 22. prosinca 2006. u 11 sati u predavaonici III krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb
dr. sc. BOJAN ŽAGROVIĆETH, Zürich, ŠvicarskaZajednički kolokvij Grupe za teorijsku kemiju IRB-a i Hrvatskog biofizičkog društva uz potporu Zaklade HAZU MOLEKULARNA DINAMIKA U PROUČAVANJU PROCESA SVIJANJA PROTEINA: DOSTIGNUĆA I IZAZOVIRačunalne simulacije i molekularna dinamika trenutačno su jedina metoda kojom se proces smatanja proteina može izučavati s prostornom rezolucijom na razini atoma i s vremenskom rezolucijom na razini femtosekunde. U ovom predavanju predstavljene su osnove same metode uz fokus na dosadašnja dostignuća u polju, kao i najznačajniji izazovi.Cjelovitu prezentaciju u .pdf formatu možete preuzeti putem linka: molekularna dinamika – prezentacija (veličina: cca 4.5MB). utorak, 17. listopada 2006. u 12 sati u predavaonici I krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb
dr. sc. MILAN RADOŠHrvatski institut za istraživanje mozga, ZagrebKolokvij Hrvatskog biofizičkog društva PATCH-CLAMP: TEORIJSKE OSNOVE I PRAKTIČNA PRIMJENALjudski mozak sustav je iznimne strukturalne kompleksnosti, izgrađen od ogromnog broja živčanih stanica. Iako je struktura mozga relativno dobro poznata još uvijek smo vrlo daleko od odgovora na pitanje kako taj komplicirani sustav u stvari funkcionira. Značajan korak u razumijevanju načina na koji funkcionira naš mozak dogodio se u prošlome stoljeću nakon što su u neuroznanost uvedene elektrofiziološke metode kojima se mogao proučavati “mozak u akciji”. Naime, živi mozak neprekidno generira električne potencijale te su upravo stoga elektrofiziološke metode (kojima je moguće precizno bilježiti i analizirati moždanu električnu aktivnost) ključne za razumijevanje načina na koji mozak funkcionira. Od pojave EEG-a moguće je snimati združenu električnu aktivnost ogromnog broja neurona, ali tek se razvojem metode patch-clamp (još uvijek bez opće prihvaćenog hrvatskog izraza) stvara mogućnost za vrlo precizno snimanje svih vrsta električnih potencijala koji se javljaju na membrani pojedinačnog neurona (potencijal membrane u mirovanju, postsinaptički potencijal, akcijski potencijal). Ova metoda tehnički je vrlo zahtjevna jer je za nju potrebna vrlo precizna optička, mehanička i električna oprema. Ipak, do nekih otkrića može se doći jedino ovom metodom (npr. da je GABA u ranoj fazi razvoja mozga “ekscitacijski” neurotransmiter) pa je njena primjena neizostavna u svakom interdisciplinarnom neuroznanstvenom istraživanju. Za potpuno razumijevanja mogućnosti i ograničenja patch-clamp metode neophodno je poznavanje osnovnih fizikalnih zakona o strujnim krugovima, te isto tako poznavanje osnova biološke podražljivosti, o čemu će biti riječi u mome izlaganju.Prezentaciju u .pdf formatu možete preuzeti putem linka: patch-clamp – prezentacija (veličina: cca 3.8MB). srijeda, 5. srpnja 2006. u 13 sati u predavaonici I krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb
dr. sc. MILAN RANDIĆNacionalni institut za kemiju, Ljubljana, Slovenija
Kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva
UVOD U NUMERIČKE KARAKTERIZACIJE DNA, PROTEINA I PROTEOMAU predavanju će biti riječi o grafičkoj reprezentaciji DNA i RNA i njihovom numeričkom opisu preko matrica. Bit će prikazani najnoviji rezultati numeričke analize proteoma kojima se određuje broj proteina (oko 300) potrebnih za pouzdanu karakterizaciju proteomskih mapa, i odgovornih za staničnu aktivnost. Bit će prikazani i rezultati analize stupnja savijanja proteina, te izložen problem grafičkog prikaza proteina. Na kraju predavanja bit će predstavljeni prvi rezultati uspješnoga rješavanja problema sravnjenja proteinskih slijedova (određivanje sličnosti između proteinskih slijedova). Taj je problem vrlo dobro poznat i nije strogo riješen, a desetljećima se sličnost proteina određuje računalim postupcima samo približno – izravnom usporedbom proteinskih slijedova. utorak, 6. lipnja 2006. u 14 sati u predavaonici I krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb
dr. sc. IVA MARIJA TOLIĆ-NØRRELYKKE
Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics, Dresden, NjemačkaZajednički kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva i Grupe za teorijsku kemiju (IRB)
KAKO STANICA ZNA GDJE JOJ JE SREDIŠTE?
Optička pinceta i laserska ablacija u stanicama kvasca.Prezentacija u .pdf formatu nalazi se na ovom linku: stanica – prezentacija (veličina: cca 2.3MB).
utorak, 28. veljače 2006. u 15 sati u predavaonici I krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb
dr. sc. PAŠKO ŽUPANOVIĆFakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije, SplitZajednički kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva i Grupe za teorijsku kemiju (IRB) KIRCHHOFFOVO PRAVILO PETLJE I NAČELO NAJVEĆE PROIZVODNJE ENTROPIJEKirchhoffovo pravilo petlje standardni je dio znanosti o elektricitetu. U ovom predavanju razmotrit će se problem grananja struja u planarnim, linearnim, električnim mrežama s termodinamičke točke gledišta. Termodinamički gledano, električna mreža kojom teku električne struje sustav je u neravnotežnom stanju. U slučaju stacionarnih struja pokazuje se da se struje granaju tako da je disipacija energije najveća moguća. Ovaj je rezultat u skladu s načelom najveće proizvodnje entropije (MEP – Maximum Entropy Production). Prema ovom načelu najveća je moguća proizvodnja entropije upravo u stacionarnom stanju sustava. četvrtak, 16. veljače 2006. u 15 sati u predavaonici I krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb
dr. sc. MLADEN MARTINISInstitut Ruđer Bošković, ZagrebZajednički kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva i Grupe za teorijsku kemiju (IRB) PRIMJENA TEORIJE SLUČAJNIH MATRICA U ANALIZI ELEKTROKARDIOGRAMSKIH (ECG) I ELEKTROENCEFALOGRAFSKIH (EEG) SIGNALANeka posebna svojstva fluktuirajućih (vremenski promjenjivih) biloških signala uspoređena su s predviđanjima teorije slučajnih matrica (Random Matrix Theory – RMT). Cilj je povezati strukture ovih fluktuacija s klasama općenitosti (univerzalnosti) teorije slučajnih matrica, kako bi se razlikovala različita patološka stanja ljudskoga tijela. Posebno će biti analizirana statistička svojstva slučajnih matrica s kritičnim spektrom. Bit će raspravljene moguće primjene teorije slučajnih matrica u analizi ECG i EEG signala. četvrtak, 9. veljače 2006. u 15 sati u predavaonici I krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb